U Srbiji je korupcija sistem

Miroslava Milenović otvoreno o pravosuđu, zdravstvenom sistemu, zapošljavanju...

Izvor: Blic

U Srbiji možete da se lečite samo ako poznajete nekoga. Pravda, lečenje, posao...dostupni su uglavnom samo kumovima i onima koji se kreću oko političke i ekonomske kvazielite. To nije život, to je životarenje.
Tako govori Miroslava Milenović, članica Saveta za borbu protiv korupcije. Šta će novo sadržati novi Zakon o agenciji za borbu protiv korupcije, pitali smo je na početku razgovora.

- Novina je to da će funkcioner morati odmah da prestane da radi u stvari u kojoj postoji mogući sukob interesa, osim ako bi odlaganje izazvalo opasnost. Pored toga Agencija će moći da pokrene postupak i u roku od pet godina otkad je nastala mogućnost da je došlo do sukoba interesa. Kada je reč o rešavanju sukoba interesa, novim odredbama se predviđa obaveza da funkcioner odmah obaveštava Agenciju ako postoji sukob interesa ili čak i mogućnost da do istog dođe. Trenutno postoji obaveza obaveštavanja u roku od osam dana. Ipak, nacrt novog zakona ne predviđa obavezu prijavljivanja sukoba interesa koje ima ili možda ima sa funkcionerom povezano lice - objašnjava za "Blic" Miroslava Milenović.

I u sadašnjem zakonu, kao i u nacrtu novog postoji mogućnost da Agencija pokrene postupak utvrđivanja javnog interesa po službenoj dužnosti.

- Novina je da će Agencija moći da pokrene postupak i u roku od pet godina otkad je nastala mogućnost da je došlo do sukoba interesa. To je interesantno, jer Agencija utvrđuje koliki je iznos imovinske koristi koju je funkcioner stekao u sukobu interesa i koju mora da vrati. Dakle, ovim se funkcioneri upozoravaju da čak i nakon pet godina od nastanka mogućnosti da dođe do sukoba interesa, koju su funkcioneri dužni da prijave, postoji mogućnost da će Agencija da obaveže funkcionera da vrati iznos koji je stekao. Naravno, pitanje je političke volje hoće li takav predlog imati većinu, odnosno da li je vladajuća politička struktura iskreno za borbu protiv korupcije ili samo deklarativno. Kako do sada izgleda, borba je vrlo deklarativna, o Zakonu puno priče a malo konkretnog rada - objašnjava ona.

Niko ne sme da vrši pritisak na pravosuđe, a pravosudni kadar mora imati kontinuiranu edukaciju.

Nakon otvaranja poglavlja 23 i 24 u pregovorima s EU, Ministarstvo pravde trebalo bi da obezbedi usaglašavanje sa evropskim standardima.

- To bi konkretno značilo da građanske parnice ne traju duže od dve godine, a krivični sporovi više od pet. Savet je do sada Vladi dostavio četiri izveštaja o stanju u pravosuđu sa preporukama kako unaprediti postojeće stanje. Međutim, stanje u pravosuđu se pogoršava. Mogu slobodno da kažem da je pravosuđe rastureno i da u Srbiji pravda nije dostupna svakome.

Kako to rešiti?


- Neophodno je sistemsko rešavanje mnogobrojnih pojedinačnih problema u pravosuđu. Suđenje u razumnom roku već je proizvod rešavanja problema suštinske nezavisnosti sudstva i potrebe za uvođenjem nezavisnosti tužilaštva, kao i drugih oblika omogućavanja pravosuđu da normalno radi. Da bismo ostvarili taj cilj, potrebno je i smanjiti uticaj izvršne vlasti na pravosuđe, budžet pravosuđa i pravosudna uprava moraju biti u nadležnosti pravosuđa, a ne izvršne vlasti. Potrebno je materijalno i kadrovski ojačati pravosuđe, ujednačiti sudsku praksu, omogućiti pravosuđu da se adekvatno nosi sa neprofesionalnim sudijama i tužiocima. Niko ne sme da vrši pritisak na pravosuđe.

Kakva je uloga Saveta u realizaciji Akcionog plana za poglavlje 23?

- U Akcionom planu se navodi da će implementacija preporuka Saveta obezbediti viši stepen transparentnosti vlasništva nad medijima kao i jasnu primenu pravila o nadzoru nad direktnim i indirektnim uticajem državnog kapitala na medije. Mi smo Akcionim planom praktično obavezani da nastavimo da pratimo stanje u medijima i da o tome izveštavamo Vladu. No samo pisanje izveštaja i ukazivanje na probleme ne vodi nikuda ako nema saradnje Saveta i Vlade, a nje nema. Takođe, Vlada se obavezala da izmeni odluku o osnivanju Koordinacionog tela za borbu protiv korupcije kako bi omogućila redovne sastanke između predsednika Koordinacionog tela i članova Saveta u cilju analize izveštaja Saveta.

Kakva je vaša generalna ocena o korupciji u Srbiji?

- Korupcija je u Srbiji svuda prisutna a poseban problem je kada je zdravstvo u pitanju. Gotovo je neverovatno da se hvalimo rezultatima humanitarnih akcija preko SMS-ova, Tvitera, Fejsbuka. Zapravo se radi o akcijama gde je država odavno trebalo da uredi sistem i obezbedi da se ljudi leče kao ljudi. Ovako, sve se dešava van sistema. Za mene je neverovatno da supruga predsednika ne obelodanjuje izvor donacija, ali vrlo glasno propagira da su sredstva uložena u bolnice. Pa bi to onda trebalo da je u redu? A nije, nema tendera, ništa nije transparentno. Danas u Srbiji možete da se lečite ako poznajete nekoga, ako nikoga ne poznajete, osuđeni ste unapred... Pravda, lečenje, ugovori, posao dostupni su samo kumovima, društvu iz kraja i onima koji se kreću oko političke i ekonomske kvazielite. To nije život, to je životarenje - zaključuje Miroslava Milenović.

Ko je Miroslava Milenović?

Miroslava Milenović (53) je finansijska forenzičarka. Upravo zbog sposobnosti da pronađe i najmračnije tokove novca, Milenovićeva se nalazila u brojnim neprijatnim situacijama. Na današnji dan pre godinu dana podnela je prijavu jer su je nepoznate osobe pratile. Rezultat: doživela je da je nepoznata lica fizički napadnu. Miroslava nakon toga nastavlja da radi po belom svetu, držeći obuke policiji i tužilaštvu, ali i kao ekspert za finansijske istrage, dok joj u Srbiji sva vrata, osim onih u Savetu, bivaju zatvorena. Diplomirala je 1984. na Univerzitetu u Beogradu. Između ostalog, stekla je i sertifikat u SAD za ovlašćenog istraživača pronevera.