Prijave za newsletter
Aktuelne medijske teme, svakog drugog petka u mesecu u Vašem Inboxu....
Novi mediji
Članci i informacije o Internetu, multimediji, digitalnom zapisu...

Era novih medijskih paradigmi

Internet vizualizacija - Barrett Lyon

Oni koji pišu o promenama u vrevi neprekidnog prenosa poruka putem medija, u startu moraju pristati na kompromise. Ukoliko se odluče da pišu iz ugla svoje profesije, prikaz će pomalo biti autističan, prepun profesionalnih „fetiša“, često čak i grubo odvojen od „slike“ koju opisuju. Sa druge strane, ukoliko pokušaju da ove promene sagledaju višeugaono, preti im da stvore uopštenu i dosadnu priču.
Neromantično zvuči, ali iza svih tih promena stoji novac, interesi i potrebe. Kada o medijiskim promenama priča novinar, to je često koketiranje sa gotovo sindikalnom pričom, jer zaista, klasični novinari jesu ekonomski najugroženiji ovim promenama. Tehnološki neomanijaci, će vas ubeđivati da je sve što je novo ujedno i dobro. Da je tako, retro stilovi ne bi ponovo bili u modi. Ti gikovi (geeks) sa druge strane profitiraju na ovim promenama.

Hedoniste (u medijskom smislu) ćete prepoznati kada im dođete u dom, i u kupatilu (sa WC-om), pronađete pri keramici primerke novina ili nečeg drugog za čitanje. U tuš kabini ugrađen radio. Neomanijak će im sigurno preporučiti ovogodišnje čudo – iPad (ili sličan računar), jer je (kažu) zgodan za tu vrstu sedećeg korisničkog iskustva. Ekološki svesni će vam očas izračunati koliko drveća nosite na duši, ukoliko čitate štampana izdanja.

U shvatanju medijskih promena, kamen spoticanja je i razumevanje Interneta kao pojave. Internet je pre svega infrastruktura, pa tek onda sve ono što se na toj infrastrukturi izvodi: web, radio (zvuk), tv (iptv, video) ili društveni servisi ili nešto što tek sada pokreću inovativne startap kompanije. Dalje, u konzumentskom smislu, poklopilo se da informacija koja se konzumira na internetu ima upečatljivost televizije, brzinu radija i trajnost novina.

Prečesto se pravi greška da je Internet isto što i web (u smislu – samo web sajt), i da se sa njim ostvaruje interakcija samo preko računara i browsera (npr. Internet Explorer, Firefox , Chrome...) i to samo zato što je to najčešća paradigma korišćenja. Ilustrativna i svima dostupna posledica ovakvog shvatanja Interneta je da danas u Srbiji, čak i na medijima sa nacionalnom pokrivenošću imate telefonsko izveštavanje u informativnim emisijama. „Naš dopisnik iz...“... i onda onaj tipičan, bezbojan, telefonom izobličen, ljudski glas sa šumovima lokalne telefonske centrale. Tehnologija naravno omogućava i bolje i zanimljivije izveštavanje, po gotovo istoj ceni.

Ako se samo „zagrebe“ po medijima koji bolje shvataju medijske promene, i shvataju Internet kao infrastrukturu, primetiće se tzv. konvergencija... ili verovatno razumljivije – internetizacija klasičnih medija. Dizajneri će verovatno da se „kunu“ da je to suština novih medija, da novine izgledom liče na web sajtove i da tekst na TV ima ispis sa pozadinskom bojom baš kao na web stranicama...

Promene naravno nisu samo tehnološke. Pojavu društvenih medija je samo omogućila Internet infrastruktura, ali je njen glavni stub u potrebama društva. Reputacija klasičnih medija je poljuljana otkako medijski prilozi (članci) počinju da liče na izlaganje neke PR agencije, gde medij ustvari postaje advokat neke organizacije. Sa druge strane postoji potreba da neko napokon bude advokat čitaoca, slušaoca ili gledaoca i da brani njegov interes. Zbog toga u pojedinim nišama društva imate veći uticaj nekog bloga, nego nacionalne televizije, jer će taj blog će recimo pre izbaciti relevantniju informaciju u kojoj banci se najduže čeka red, nego medij koji ujedno i reklamira neku banku.

Nije neka velika mudrost, ali što god se šire sagledaju i razumeju promene u medijskoj sferi, uspešnije će se u njima plivati.

Stevan Majstorović

O autorima

MC Newsletter, 27. avgust 2010.

Pogledajte sve komentare (0)      Ostavite komentar

Objavljeni komentari sadrže stavove koji nisu stavovi Medija centra. Odgovornost za sadržinu poruke i tačnost podataka snose korisnici sajta koji su komentare poslali.

 
Ovaj tekst može da sadrži stav koji nije stav Medija centra. Odgovornost za sadržinu, kao i tačnost podataka, snosi autor teksta.