Rodni stereotipi u medijima: prezentacija žena u štampanim medijima u jugoistočnoj Evropi

• Naslov: Stereotyping: Representation of Women in Print Media in South East Europe
• Urednici/ce: Nirman Moranjak-Bamburać, Tarik Jusić, Adla Isanović
  Izdavač: Mediacentar Sarajevo, 2006
  

Mediacentar Sarajevo je u 2005. godini, u okviru projekta Rodni stereotipi u medijima: prezentacija žena u štampanim medijima u jugoistočnoj Europi, započeo opsežno istraživanje fokusirajući se na načine medijskog portretisanja žena, reprezentacione prakse, rodnu stereotipizaciju i strategije i metode diskriminacije u medijima.

Kao rezultat istraživanja nastao je zbornik naučno- istraživačkih radova Stereotyping: Representation of Women in Print Media in South East Europe (Stereotipizacija: Reprezentacija žena u štampanim medijima u Jugoistočnoj Evropi) koji pored analize sadržaja i komparativne analize uzoraka iz dnevnih novina u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji (koje je sproveo Mediacentar Sarajevo), sadrži istraživačke radove autora i autorki iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Hrvatske, Makedonije i Srbije. Autori i autorke različitih metodoloških i teorijskih tradicija, na jedinstven način, bave se pitanjima roda i prezentacije žena u štampanim medijima u jugoistočnoj Evropi.

„Ovaj zbornik ima zadatak da pokuša da pomogne da se razumeju, objasne, ali i promene hegemonijska hijerarhija rodnih režima i stvori podloga za promene u programskoj i poslovnoj politici medija. Ali će zato biti potrebna spremnost samih medija da iznova promisle svoju ulogu.

Postavljena dijagnoza medijske slike rodnih uloga i pripisivanje odgovornosti medijima za stvarane procese demokratizacije društva ujedno je javni poziv da imaginiramo jednu drugačiju demokratsku strukturu javnog komuniciranja i svi zajedno pokušamo misliti kakvi su i kakvi bi mogli biti emancipacijski potencijali medija.“ (iz uvodnika prof. dr. Nirman Moranjak-Bamburać)

Projekat predstavlja zajednički poduhvat Mreže za profesionalizaciju medija u jugoistočnoj Europi (SEENPM) i Balkanske mreže za ljudska prava (BHRN), koji financiraju SEENPM, Fond otvoreno društvo BiH (FODBIH) i Ministarstvo inostranih poslova Danske – Program za susjede (NAB)

Partneri na projektu su Albanski Institut za medije (Tirana, Albanija), Centar za razvoj medija (Sofija, Bugarska), Makedonski Institut za medije (Skopje, Makedonija), Medija centar; (Beograd, Srbija), B.a.b.e- Budi aktivna, Budi emancipirana. Grupa za ženska ljudska prava (zagreb, Hrvatska).

Kompletano izdanje možete preuzeti u ovde (.pdf, 914 Kb), a pojedinačne tekstove u produžetku.

Stavovi i mišljenja prezentirani u ovoj knjizi su isključivo stavovi autora i autorki i ne odražavaju obavezno stavove Mediacentra Sarajevo i donatora.

• Tarik Jusić:
  Preface / Predgovor

Predgovor (.pdf)

• Nirman Moranjak - Bamburać:
  THE UNBEARABLE LIGHTNESS OF STEREOTYPES / Nepodnošljiva lakoća stereotipa
  

...Ovaj zbornik ima zadaću da pokuša pomoći da se razumije, objasni, ali i promijeni hegemonijska hijerarhija rodnih režima i stvori podloga za promjene u programskoj i poslovnoj politici medija. Ali će zato trebati spremnost samih medija da iznova promisle svoju ulogu.
Postavljena dijagnoza medijske slike rodnih uloga i pripisivanje odgovornosti medijima za stvarane procese demokratizacije društva ujedno je javni poziv da imaginiramo jednu drugačiju demokratsku strukturu javnog komuniciranja i svi zajedno pokušamo misliti kakvi su i kakvi bi mogli biti emancipacijski potencijali medija...

Ceo članak (.pdf)
(na engleskom jeziku)

• Adla Isanović:
  MEDIA DISCOURSE AS A MALE DOMAIN: GENDER REPRESENTATION IN THE DAILY NEWSPAPERS OF BOSNIA AND HERZEGOVINA, CROATIA AND SERBIA  / Medijski diskurs kao muški domen: reprezentacije roda u dnevnim novinama u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji

Mediji se mogu posmatrati kao “(društvene) tehnologije roda” koje, kako kaže Liesbet van Zoonen, predstavljaju “centralna mjesta na kojima se dešavaju diskursivna pregovoranja o rodu.” Odabir regionalnog, a ne nacionalnog okvira za ovo istraživanje medijskog diskursa o rodu, potaknuto je vjerovanjem da je rod po svom obimu transnacionalan, da su načini i obrasci predstavljanja koji se upotrebljavaju slični u ove tri države, te da, uprkos različitim sociopolitičkim okruženjima, ne postoje značajnije razlike u njihovim medijskim diskursima o rodu. U ovom istraživanju se pokušavaju analizirati (ne)sličnosti, rodna (ne)osjetljivost, stari ili novi načini rodnog predstavljanja u dnevnim novinama u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji, da li svaki od njih pruža uravnotežen prikaz raznolikih života žena i njihovog doprinosa današnjim dinamičnim društvima, kao i politika predstavljanja koja utiče na odluke o učvršćivanju ili osporavanju stereotipne slike žena i rodnih uloga. Ovaj rad pokušava da odgovori na sljedeća pitanja: Kako se rodne poruke kodiraju u dnevnim novinama u ove tri države? Kakva stereotipna i alternativna značenja roda i rodnog predstavljanja se mogu naći u ovim tekstovima?

Ceo članak (.pdf)
(na engleskom jeziku)

• Danijela Majstorović, Vladimir Turjačanin:
  THE REPRESENTATION OF WOMEN IN BOSNIAN-HERZEGOVINIAN DAILIES:
  GENDER AND ETHNIC SEPARATIONS IN SOCIETY / Predstavljanje žena u bosanskohercegovačkim dnevnim novinama: rodna i etnička podvojenost društva

U radu se razmatraju rodni stereotipi i marginalizacija žena u etnički podvojenom društvu u BiH. Autorica i autor su, tokom dvije sedmice, analizirali sadržaj Dnevnog avaza i Glasa Srpske, dva reprezentativna glasila kad je u pitanju društveno-politički glavni tok i insistiranje svakog od njih na etničkom preimućstvu u datom BiH entitetu, naime Federaciji BiH (Dnevni avaz) i Republici Srpskoj (Glas Srpske). Rezultati analize sadržaja pokazali su da je pojavljivanje žena u odnosu na muškarce minorno u rubrikama koje tretiraju političke, etničke, ekonomske i društvene teme, dok se ono izjednačuje jedino na stranicama sa zabavom i na posljednjoj stranici novina. Po pitanju uloga i subjekatskih pozicija koje žene okupiraju onda kada se nađu u sadržaju tih glasila, pomoću kritičke analize diskursa smo identifikovali argumentativne strategije disimulacije i paternalizma, te uvidjeli nejednakost kod predstavljanja stranih i domaćih žena. Pored ustaljenih narativa o ženi kao majci, žrtvi ili manekenki, naišli smo i na pojavu tzv. hibridnih narativa, naročito kad je ženu trebalo `svrstati` u neke od ovih tradicionalnih kalupa koji su se pokazali kao nedovoljni. Ovo istraživanje pokazuje da se, pored tradicionalne patrijahalnosti i konzervativnosti, marginalizacija žena i rodni stereotipi mogu tumačiti i podvojenošću BiH društva u kojem glavnu aktersku ulogu u javnom životu imaju etnički `osviješćeni` muškarci.

Ceo članak
(na engleskom jeziku)

• Madeline Danova:
  WOMEN IN POLITICS IN BULGARIAN NEWSPAPERS: POST- FEMINISM IN A POST-TOTALITARIAN SOCIETY / Žene upolitici u bugarskim novinama: Post-feminizam u post-totalitarističkom društvu

U radu se istražuju načini na koji se u bugarskim novinama u toku prve decenije 21. vijeka pojavilo post-feminističko medijsko predstavljanje žena u politici kao privatnih potrošača umjesto javnih ličnosti sa misijom. U radu se, međutim, tvrdi da ovo nije reakcija na drugi talas akademskog feminizma – koji nikada nije zaživio u post-totalitarnom bugarskom društvu – već da je to dominantan post-moderni globalizacijski diskurs. Štaviše, ovo se u politici predstavljanja može posmatrati kao suprotnost pojavi neo-nacionalističkog diskursa desnog nacionalizma. Upravo u ovom smislu se u tekstu tvrdi da se post-feminizam u post-totalitarnim društvima može posmatrati kao redefinisan radi istovremenog prihvatanja dvije suprotstavljene tendencije. S jedne strane, može se tumačiti kao pomjeranje feminizma radi suočavanja sa neposrednim realnostima duboko ukorijenjenog patrijahalnog vrijednosnog sistema društva a, s druge strane, kao diskurs kojeg pretežno podržava desno poduzetništvo kapitalizma u razvoju koje opet snažno podržavaju korporativni mediji, za društvo sa strožije definisanim rodnim granicama.
Analizirani material je uzet iz dvije bugarske novine, iz Atake, lista koji izdaje nedavno osnovana nacionalistička stranka u Bugarskoj, i iz Truda, lista sa najvećim brojem čitalaca u zemlji. Učinjen je napor da se dodatno osvijetli sukob između dva ideološka diskursa nacionalizma i globalizacije, koji se, čini se, nalaze u pozadini medijske politike ove dvije novine. Ovo pokazuje kako rod može poslužiti kao linija razdvajanja između �homogene praznine nacije� i �globalnog sela� post-modernizma. U tekstu se takođe traga za mogućim objašnjenjem nesigurnog širenja demokratije u istočnoj Evropi i pokušavaju se osvijetliti preživjele funkcije identiteta na Balkanu.

Ceo članak (.pdf)
(na engleskom jeziku)

• Ilda Londo:
  CAREER, BEAUTY AND MOTHERHOOD: REPRESENTATION OF
  GENDER ROLE IN WOMEN MAGAZINES IN ALBANIA / Karijera, ljepota i majčinstvo: reprezentacija rodnih uloga u ženskim magazinima u Albaniji

U ovom radu se proučava način na koji se žene prikazuju u ženskim časopisima u Albaniji, usmjeravajući se na tri glavna elementa: karijera, ljepota i majčinstvo. Pod pretpostavkom da stavovi, predodžbe i likovi prikazani u medijima odslikavaju postojeće trendove, predodžbe i kulturu u društvu u odnosu na rodne uloge, u analizi se pokušavaju označiti načini na koji se medijski diskursi i predstavljanje žena i rodnih uloga i odnosa podudaraju sa širim društvenim normama, stereotipima i praksama. U tekstu se tvrdi da prikazivanje žena u ovim časopisima potcrtava važnost postizanja ženstvenosti, a time i samopoštovanja, uglavnom kroz ljepotu, dok se umanjuje značaj ostalih važnih aspekata ženinog života, kao što su profesionalni uspjesi i borba za rodnu ravnopravnost. Ne samo da se čini da je ljepota tipična ženska vrijednost i cilj, već se i majčinstvo zagovara kao krajnji cilj, bez čega bi ženin život bio nepotpun. U prikazu porodičnog života i uloga u odnosu na majčinstvo, ne istražuju se nikakve druge mogućnosti osim vrijednosti tradicionalnog porodičnog modela, čime se jačaju postojeće društvene norme i stereotipi. Dakle, kombinacija mitova o ljepoti i porodici ograničava modele uspješnih žena u ovim časopisima, a time i čitalaca, na jurnjavu za uljepšavanjem i majčinstvom. Na taj način se karijera i druga društvena dostignuća ostavljaju kao opcija, a ne kao nužnost za samoostvarenje, čime se odražavaju i jačaju postojeće društvene norme i stereotipi.

Ceo članak (.pdf)
(na engleskom jeziku)

• Mima Simić:
  SEX AND THE GLOBALIZATION OF FEMALE TEENAGEHOOD:
  CROATIAN AND SERBIAN TEEN MAGAZINES OF THE NEW ERA / Seks i globalizacija ženskog tinejdžerstva: hrvatski i srpski teen časopisi novog doba

U analizi fenomena najpopularnijih „novih“ tinejdžerskih časopisa koji su na hrvatsku i srpsku popkulturalnu scenu stupili raspadom Jugoslavije (Hrvatska: Teen, OK!; Srbija: Bravo, Bravo Girl, Cool Girl), autorica utvrđuje na koje je načine ideoekonomski prijelaz iz socijalizma u kapitalizam utjecao na kreaciju tinejdžerskih (ženskih) rodnih i seksualnih identiteta. Ispitujući ulogu časopisa kao ideoloških oruđa u procesu edukacije, enkulturacije i rodnog/seksualnog užljebljavanja djevojaka, autorica osobitu pozornost obraća na potencijalno disruptivne (lezbijske, transrodne, politički potentne) elemente teksta, dolazeći do depresivnog zaključka da u „postmodernom“, „postfeminističkom“ (dakle, i „postpatrijarhalnom“) globalizacijskom kapitalizmu svaki pokušaj subverzije i otpora biva neutraliziran komodifikacijom.

Ceo članak (.pdf)
(na engleskom jeziku)

• Ivana Kronja:
  POLITICS AS PORN: THE PORNOGRAPHIC REPRESENTATION OF
  WOMEN IN SERBIAN TABLOIDS AND ITS ROLE IN POLITICS / Politika u porno-ključu: Pornografska reprezentacija žena u tabloidima u Srbiji i njena politička uloga

Rad razmatra osnovni pojam i feminističku kritiku pornografije, koja je deo političke borbe protiv diskriminacije i ekspoloatacije žena u širim razmerama. Istražujući sadržaj srpskih tabloida posle 2000. godine, u kojima dominiraju interpretativno novinarstvo, poruke političkog ekstremizma i pornografska reprezentacija žena, autorka analizira i ulogu pornografije u tabloidnoj štampi u promociji anti-demokratskih vrednosti. Pomenute novine koriste soft i hard-kor porno-fotografije na naslovnim stranama istovremeno zauzimajući autoritarno-patrijarhalni i anti-demokratski stav putem veličanja strategija, vojnih lidera i političkih aktera Miloševićevog režima. Polazeći od pretpostavke da na ideološkom planu mizogini pornografski sadržaji potvrđuju ideološke vrednosti i rodne identitete autoritarnog patrijarhata, ova studija pokazuje kako pomenute dve forme reprezentacije, tabloidno novinarstvo i pornografija, nastaju u zajedničkom mizoginom, patrijarhalnom, mačističkom i politički radikalnom ključu.

Ceo članak (.pdf)
(na engleskom jeziku)

• Bobi Badarevski:
  CRITICAL DISCOURSE ANALYSIS OF THE TRAFFICKING IN WOMEN IN PRINT
  MEDIA IN MACEDONIA: A GENDER PERSPECTIVE / Kritička analiza diskursa trgovine ženama u štampanim medijima u R.Makedoniji: rodna perspektiva

Diskurs trgovine ženama u štampanim medijima u Makedoniji, pored eksplicitene sadrži implicitne diskriminatorne diskurzivne (semiotičke, ideološke, epistemičke) implikacije i konsenkvence u reprezentacijama žena: cilj kritičke analize diskursa je da identifikuje mehanizme i moduse implicitne diskriminatorne prakse diskursa trgovine ženama u štampanim medijima, sa posebnim osvrtom na štampu na makedonskom i albanskom jeziku

Ceo članak (.pdf)
(na engleskom jeziku)

• Sanja Sarnavka, Suzana Kunac:
  INTERPRETATION OF NEWSPAPER INTERPRETATIONS OF A MURDER / Interpretacija novinskih interpretacija jednog ubojstva

Interpretacijom interpretacija tekstova nekoliko novina koje pišu o ubojstvu, kada je Ana Magaš u Zadru usmrtila supruga, pokazujemo kako funkcionira diskurs kojim se manipulira u korist onih koji imaju moć. Pri raščalmbi tekstova slijedimo metodu kritičke jezične analize kako je definira Norman Fairclough , znači prvo opisujemo formalne elemente tekstova, zatim interpretiramo odnos tekstova i interakcija, a na kraju objašnjavamo društvenu uvjetovanost procesa produkcije i mogućih društvenih učinaka. Opredjeljujemo se za ovaj tip analize jer vjerujemo da se mogu utvrditi jasne veze između uporabe jezika, moći i ideologije – u ovom slučaju ekonomske moći jedne obitelji, njezina mogućeg upliva na pisanje u lokalnim novinama, odnosno načina na koji se interpretira slučaj ubojstva. Analizom atribucija pripisanih akterima (supruga/majka nasuprot suprug/otac) usto rasvijetljujemo kako se ženski, odnosno muški spol/rod definira i standardizira unutar (rigidne) patrijarhalne ideologije.

Ceo članak (.pdf)
(na engleskom jeziku)