Direktni prenosi i arhiva snimaka konferencija
Prenosi i arhiva snimaka konferencija na MC Web TV...
Medija centar na Facebook-u

Posetite stranicu Medija centra na Facebook-u i postanite član...

Pogledajte i preuzmite fotografije visoke rezolucije iz kolekcije Medija centra...

Prijave za newsletter
Aktuelne medijske teme, svakog drugog petka u mesecu u Vašem Inboxu....
Početna > MC za medije > 14 dana u medijima > Izdanje broj 25 > Ekonomija medija

Poslovanje medija

Zaposleni u TV Čačak odlučili su da od vlasnika te televizijske kuće i Radio Čačka zatraže jednokratnu isplatu svih zaostalih zarada ili će stupiti u štrajk. Zaposleni u ovoj regionalnoj televiziji su na sinoćnjem zboru podsetili da su poslednju platu primili zaključno sa oktobrom. Ova glasila su pre privatizacije funkcionisala kao gradska javna informativna preduzeća. Novi vlasnik obavezao se da u TV Čačak investirati 1,7, a u Radio Čačak 6,1 milion dinara. U Radio Čačku je, od nekadašnih 25 zaposlenih, posle privatizacije ostalo samo četvoro. Porodica Bojović je vlasnik i nedeljnika „Čačanski glas", koji je osnovan pre 80 godina.
(B92 onlajn, NUNS, UNS, 16.03.2012)

Štrajk u radio Čačku se odvija uz poštovanje minimuma procesa rada i u programu se emituju samo muzika i reklame, a obustavljeno je emitovanje svih emisija. Sindikat radija je od Agencije za privatizaciju tražio raskid privatizacije te medijske kuće, ali je Agencija prilikom poslednje kontrole 9. januara dala vlasniku rok od 60 dana da isplati zaostale zarade, što on nije učinio.
(B92 onlajn, UNS, 26.03.2012, Beta, Danas, Pravda, Večernje Novosti, NUNS, 27.03.2012)

Beogradsko akcionarsko društvo „Politika", koje posluje pod kontrolom države, zabeležilo je pad poslovanja i veliki gubitak u protekloj godini. „Politika" je lani zabeležila poslovni prihod od 1,1 milijardu dinara što je smanjenje od 37,6% u odnosu na 2010. godinu. Snažan pad poslovanja povećao je i poslovni gubitak ove kompanije sa 206,9 miliona dinara u 2010., na 313,9 miliona dinara prošle godine. Za razliku od 2010. godine kada je ostvaren pozitivan krajnji finansijski rezultat, „Politika" je lani ostvarila veliki neto gubitak od 202,8 miliona dinara.
(Sinteza Invest Group, E-kapija, 22.03.2012)

Sudski veštak za finansijsko-ekonomsku oblast ustanovio je da je SOS televzijski kanal, povodom spora sa Ratelom i RRA, u vezi sa dodeljivanjem frekvencije, oštećen dosad za 650 miliona dinara, tako da ukoliko sud donese presudu u korist ove televizije, ova dva regulatorna tela će morati da isplate odštetu u navedenom iznosu. Podsetimo, signal SOS kanala na frekvenciji za teritoriju Beograda ima smetnje od državne televizije Rumunije već skoro šest godina, a ova televizija emituje svoj program u etru uprkos rešenju RRA o oduzimanju dozvole pre isteka vremena na koji je izdata. SOS je dobio na konkursu RRA 2006. tri frekvencije za emitovanje programa u Beogradu. Odmah po puštanju u rad predajnika uočene su na 36. kanalu, koji pokriva više od 80 odsto planirane teritorije, „ogromne smetnje od državne televizije Rumunije“. Predlog SOS-a da slučaj reše vansudskim putem Ratel je odbio.
(Danas, UNS, NUNS, 23.03.2012)

Ratel je, povodom teksta u Danasu da je SOS televizija oštećena za više od šest miliona evra istakla da je sudski postupak u ovom slučaju u toku i da nije doneta prvostepena presuda, pa smatra da „jedna od strana u sporu na taj način vrši pritisak na sud pred kojim se vodi spor“.
(Danas, 24.03.2012)

Demokratska stranka, odnosno lista „Izbor za bolji život - Boris Tadić“ procenjuje da će u ovoj
izbornoj kampanji potrošiti oko tri miliona evra, dok DSS i SRS svoje rashode procenjuju na po milion evra. Prema analizama, za prelazak cenzusa na republičkim izborima neophodno je da se u kampanju uloži milion evra, a za veće ambicije do tri miliona. Milovan Milošević, šef Izbornog štaba DSS, ukazuje da će najveći trošak ići na elektronske medije, posebno TV stanice s nacionalnom frekvencijom. SRS planira da do 6. maja potroši „ukupno 100 miliona dinara“.
(Danas, 20.03.2012)

Političkim strankama i koalicijama predizborno reklamiranje najskuplje je po sekundama na TV Pink, a najskuplji iznajmljeni termin na B92. Najjeftinija sekunda je na Hepi televiziji. Za oglašavanje u medijima i na bilbordima DS će izdvojiti od 250 do 300 miliona dinara, a radikali 100 miliona dinara, „od kojih će mali deo izdvojiti za medije“. U SNS i DSS kažu da još nisu odredili sredstva za ovu svrhu.
(Danas - dodatak, 28.03.2012)

Privatizacija i državni mediji

U Kulturno-prosvetnom centru „Jovan Šerbanović“ u Žagubici svečano je otvorena opštinska Radio-televizija Homolje. Time je Radio Homolje, koji postoji već 15 godina, prerastao u informativni centar. Novi medij, koji će raditi pri Kulturno-prosvetnom centru, svečano je otvorio predsednik opštine Žagubica, Dragi Damljanović.
(Pravda - Srbija, UNS, 28.03.2012)

Svojevremeno, potpuno opravdano, poništena prilično bizarna privatizacija Radio Sombora, nije spasila radio, piše novosadski Dnevnik. Preostalih pet zaposlenih traži odgovore na pitanja šta se dešava sa osam tačaka svojevremenog dogovora sa predstavnicima Pokrajinske vlade i vojvođanskog medijskog javnog servisa RTV i zašto niko ne želi da izjasni o javnoj peticiji 6.000 Somboraca i Somborki koji su se izjasnili da im je Radio Sombor neophodan.
(Dnevnik, UNS, 28.03.2012)

Untitled Document „14 dana u medijima“ uređuju Marin i Goran Cetinić koje možete kontaktirati putem mail adrese goran.cetinic@gmail.com.

„14 dana u medijima“ predstavlja sažeti prikaz pisanja medija o situaciji u medijima. Nastao je sa ciljem da registruje informacije o medijima objavljene u prethodnih 14 dana u Srbiji, sažete tako da prenesu suštinu medijskih tekstova i grupisane u tematske celine. Urednici prenose vesti ne menjajući suštinu pisanja medija o medijima. Za čitaoce zainteresovane za kompletan objavljen tekst, navodi se izvor i datum objavljivanja. Više o rubrikama biltena
Arhiva

Ovaj bilten vesti realizovan je zahvaljujući građanima SAD u okviru programa podrške medijima Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID). Sadržaj biltenaje isključiva odgovornost autora i ne predstavlja zvaničan stav USAID-a i IREX-a.