Pogledajte i preuzmite fotografije visoke rezolucije iz kolekcije Medija centra...

Medija centar na Facebook-u

Posetite stranicu Medija centra na Facebook-u i postanite član...

Mediji o medijima, Događaji, Informacije

Direktni prenosi konferencija
Prenosi i arhiva snimaka konferencija na MC Web TV...

Prikrivena kontrola – ugrožavanje medija u Srbiji

Desetogodišnji napori uređenja medijskog sektora u Srbiji su propali. Ovaj izveštaj opisuje mehanizme “prikrivene kontrole” koji ugrožavaju prava građana Srbije na slobodno i nezavisno informisanje i ujedno daje preporuke kojima bi se prekinula ova nedemokratska praksa.

Srpski medijski sistem nije značajno napredovao u poslednjih 13 godina koliko traje demokratska tranzicija društva, najpre zato što su komercijalni interesi usko povezani sa političkim elitama svih većih partija. Najnoviji zastoj u medijskim reformama pokazuje nedostatak političke volje vlasti da uvede promene u medijski sistem. Propust da se primene rešenja zacrtana Medijskom strategijom preti da dalje uruši nezavisnost i umanji kapacitete srpskih medija.

Prikrivena kontrola – nastala kroz političku i diskrecionu alokaciju budžetskog novca i netransparentnu raspodelu državne pomoći medijima, kao i državnim marketingom, kako je dalje prikazano u ovom izveštaju – ima dubok, ali pritajen uticaj na medijske slobode i razvoj održivog medijskog tržišta u Srbiji.

Uticaj državnih tela na medije je dodatno podstaknut potrebom medija da steknu dodatni profit ili prosto prežive na tržištu.

Glavni nalazi ovog izveštaja sumiraju ključne izazove, a njegove preporuke, koncentrisane pre svega na primenu Medijske strategije, nude rešenja koja osiguravaju slobodu, nezavisnost i pluralitet medija koji, kao takvi, u potpunosti mogu da ispunjavaju svoju društvenu ulogu u konsolidaciji nerazvijene demokratije u Srbiji.

Najvažniji zaključci istraživanja:

  • Procene su da država učestvuje sa 23 DO 40 ODSTO REALNE VREDNOSTI UKUPNOG MARKETINŠKOG TRŽIŠTA
  • DIREKTNE SUBVENCIJE koje država daje medijima u svom vlasništvu ozbiljno NARUŠAVAJU SLOBODNU KONKURENCIJU NA TRŽIŠTU
  • DRŽAVNO OGLAŠAVANJE JE ARBITRARNO I NETRANSPARENTNO i lako se pretvara u mehanizam političkog pritiska na medije
  • DRŽAVNA POMOĆ MEDIJIMA treba da se pomeri na FINANSIRANJE PROJEKATA, posebno na sufinansiranje informativnih sadržaja
  • IZMENE ZAKONA O OGLAŠAVANJU treba da uključe KAZNE ZA DRŽAVNE ORGANE I FUNKCIONERE KOJI KRŠE ZABRANU KORIŠĆENJA JAVNIH FONDOVA za promociju individualnih ili posebnih političkih interesa

Kompletno istraživanje:
- Prikrivena kontrola – ugrožavanje medija u Srbiji (pdf, 1.9 MB)
- Soft Censorship: Strangling Serbia’s Media (verzija na engleskom jeziku)

.

Termin “prikrivena kontrola” (“soft censorship”) obuhvata niz akcija čiji je cilj uticaj na medije, a koje ne podrazumevaju zakonske ili para-legalne zabrane, direktnu cenzuru određenih sadržaja ili fizičke napade na medije ili medijske profesionalce.
Izveštaj koji je pred vama fokusiran je pre svega na finansijske aspekte državne ili zvanične prikrivene kontrole: pritiske radi uticaja na medijsko izveštavanje i izgled medijske scene ili na programsku produkciju određenih medija ili pojedinačnih novinara, kroz pristrasnu i/ili netransparentnu raspodelu ili uskraćivanje državnih medijskih subvencija, oglašavanja i sličnih finansijskih instrumenata.
Prikrivena kontrola prožima auto-cenzuru koja ograničava rad novinara, ujedno održavajući privid postojanja slobode medija. Ostali oblici prikrivene kontrole, koji nisu obrađeni u ovom izveštaju, obuhvataju razne forme nezvanične, indirektne cenzure koje proističu iz kulturnih, religijskih i drugih normi i tradicija, ili su prosto nasleđe društvenog narativa koje utiče na izveštavanje, a može biti nametnuto od strane različitih nezvaničnih aktera.
Izveštaj je pripremila Jovanka Matić, a uredio ga je Thomas R. Lansner. On se zasniva na kombinaciji empirijskih pokazatelja i informacija sakupljenih kroz istraživanje dostupne dokumentarne građe i individualne intervjue. Dokumentarno istraživanje uključilo je analizu zvaničnih dokumenata, podataka iz medijskih i poslovnih registara, izveštaja državne revizorske institucije, regulatornih tela, marketinških agencija, nevladinih organizacija i međunarodnih organizacija, medijskih izveštaja i istraživačkih studija instituta, univerziteta, medijskih stručnjaka i novinarskih udruženja. Polu-strukturirani intervjui su obavljeni sa 15 predstavnika medija, novinarskih i medijskih organizacija i marketinških agencija.
Istraživanje se odnosi na državna tela koja uključuju (a) sve organe vlasti (zakonodavna, izvršna, pravosudna i upravna tela i agencije) i (b) preduzeća u vlasništvu ili pod kontrolom države (javna preduzeća). Nažalost, javno dostupni podaci o budžetskom finansiranju medija i o državnim oglasnim budžetima su uglavnom retki i nekompletni. Nedostatak transparentnosti i evidencije podataka ostaje ozbiljna prepreka svakog pokušaja da se oceni puni opseg i uticaj različitih oblika prikrivene kontrole medija u Srbiji.

Postavi link ka ovoj stranici na Facebook-u